Mark 2

O Iesu i ulangolango ara musano a pinino i mat

(Mt 9:1-8; Lk 5:17-26)

1A iso bung bat tari, ra o Iesu i wanpat melet tiro una tamon Kapernaum. A taro det longoro i lena i sa wanpat tiro urumu. 2A susut det wanpat, ra katu kolo sa urumu ma tiro upiso una matansako, ra i warawai torom det nama wasiso anun o God. 3Ra a wat na musano det los ara musano a pinino i mat. Det losi torom o Iesu. 4Ikut ka det pet lar pasi, uni a taro det bukus doko. Ra det wan tito usapat una lur na rumu, ra det papok saro pas a nubual taltalai nam o Iesu i tur iai, ra det unoro pirso a misait tomo nama bat ra i inep uni. 5O Iesu i tama anundet a nurnur, ra i inanos a musano a pinino i mat lena, “Nutunglik, di sa unus ru anum a kum sakino petutna.”

6A ramano kum tene ususer tagun a Warkurai kura det kis taru, a nuknukindet i lena, 7“Ilai sur a musano ri i wasiso lenra? I watung laulau o God uni i elaro i nami. Osi i elar sur in unus ru a kum sakino petutna? O God kut takai.”

8Uniutra, o Iesu i tasman asau ra det nuknuk uni. Ra i ting det, “Ilai ra a nuknukimot i lenra? 9Asi na ngas na wasiso an len tan a musano ri, sur an ese a dekdeking nami torom mot? Pepetlai, an watungi lena, ‘Di sa unus ru anum a kum sakino petutna,’ o, an lena, ‘Un katutur, un los anum a bat ma un nan’? 10An watungi lenri sur mot in tasmani lena, o God i pitar a warkurai torom a Nutun a Musano, sur in unus ru a kum sakino petutna nin upiso.” Ra o Iesu i watungi torom a musano a pinino i mat lena, 11“A inanos ui, un katutur, un los anum a bat, ra un nan sur anum a rumu.” 12I katutur, ma i los anun a bat, ra i wan pirso umatan det rop. A taro rop det kisin ra det rakon lekeleke pas a risan o God lena, “Uni maragom ri, met tama a ngas na utna lenri.”

O Iesu i kabo pas o Liwai

(Mt 9:9-13; Lk 5:27-32)

13O Iesu i wan melet utiro una papor ina du tasi Galili. A labino kunur na taro det wanpat toromi, ra i ususer det. 14Ra i wan nanan, i tama pas o Liwai a nutun o Alpius, i kis una rumu na los takis. O Iesu i inanosi lena, “Un mur iau.” Ra o Liwai i katutur ma i muri.

15Numur o Iesu ma anun a kum nat na ususer, det wangon tiro una rumu anun o Liwai. A susut na tene los takis, ma a kum tene sakino kai det wangon tomo nam det, uni a susut na taro lenri det ser mur o Iesu. 16A kum tene ususer tagun a Warkurai ra det Parisi utkai, det tama o Iesu i wangon tomo nama kum tene sakino ma a kum tene los takis, ra det ting anun a kum nat na ususer lena, “Sur asau o Iesu i wangon tomo nama kum tene los takis ma a kum tene sakino?” 17O Iesu i longoro i, ra i watungi lena, “A dokta ke wanpat sur det ra det langolango. Awu! I wanpat sur det kut ra det misait. Ka wanpat sur an kabo pas a kum tene tokodos, awu. A wanpat sur an kabo pas a kum tene sakino.”

Det ting o Iesu una winewel torom o God

(Mt 9:14-17; Lk 5:33-39)

18A kum nat na ususer anun o Jon ma a kum Parisi det wewel. Ara taro det wanpat torom o Iesu ra det tingi lena, “Sur asau ra a kum nat na ususer anun o Jon ma a kum nat na ususer anun a kum Parisi det wewel, ikut anumi awu?” 19O Iesu i balu det lena, “A kum paspasan a matok na nolin, det in wewel pepetlai ra kura i utmakai tomo nam det? Ke sot sur det in wewel, uni a matok na nolin kura utmakai i tomo nam det. 20Ikut tu bung in nanpat, ra din ben ru a matok na nolin gusun det, ra det in wewel maragom.

21Katutaio in mabon a du matok na malu tomo nama turaino ra i tararos. Ra in lenra a du matok na malu in raros a turai na malu, ra in tararos bing. 22Ma kataio in titior a matok na wain utiro un in turai na koto, ra di pami nam in pino meme, sako a wain in purus in nokoto na wain, ra a wain ma in nokoto der in laulau. Din titior a matok na wain ut utiro un in matok na koto na wain.

O Iesu i wasiso talapor una Bung na Sabat

(Mt 12:1-8; Lk 6:1-5)

23Ara dubung una Bung na Sabat, o Iesu i wan nanan epotor una kum kinobot na wit. Anun a kum nat na ususer det wan tomo nami, ra det turpas a kumut a ramano kum turunu wit. 24A kum Parisi det inanos o Iesu lena, “Tama i! Ilai sur anum a kum nat na ususer det pam a utna ri, ra ke tokodos elar nama warkurai tagun a Bung na Sabat?” 25O Iesu i balu det lena, “Pepetlai, ka mot luk utmakai asau ra o Dewid i pami? Una kilalo ra o Abiata i mugumugu na tene etabor torom o God, o Dewid tomo nama kum paspasano det murak, ma kalako utna. O Dewid i ruk tiro una rumu anun o God, ra i wan a beret di sa pitar tari torom o God. Ma i tabor kai a kum paspasano nami. Ikut a beret ra, a warkurai taguni, i lenri, a kum tene etabor torom o God kut det in nangon taguni, ma a taro ororos gong.” 27Ra o Iesu i len tandet, “A Bung na Sabat di pami sur in warut a taro. Ka di pami sur a taro det in warut a Sabat. 28Lenkutkai ra, a Nutun a Musano i a Labino utkai tagun a Bung na Sabat.”

Copyright information for KQW